Super User

    Super User

    Četvrtak, 07 Svi 2015 14:00

    Uljara Ramov d.o.o. Stankovci

    Poštovani maslinari,
    U poslovnoj zoni "Novi Stankovci" otvara se nova uljara za preradu maslina.
    Uljara RAMOV počela je sa preradom maslina.
    Uljara Vas opskrbljuje kašetama za berbu, te vrši prijevoz maslina do uljare.
    Cijena prerade je 1,30 kn za kilogram maslina. Najmanja količina maslina koja se može preraditi je 100 kg.
    Za sve informacije možete se obratiti na mobitel 095 4443344
    ili na telefon 023 380 634, gospodin Dragan Ramov, vlasnik uljare.

    Četvrtak, 07 Svi 2015 13:56

    Vukšić dobio modernu školu

    Isplatilo se čekati, dobili smo malu, ali lijepu školu, suvremenu, s potrebnim pratećim sadržajima, rekao je ravnatelj OŠ Stankovci Boris Miletić Područna škola Vukšić, koja djeluje u sklopu Osnovne škole Petra Zoranića u Stankovcima, jučer je svečano otvorena, iako je s radom počela na početku školske godine. Djeca iz Vukšića do ove su školske godine pohađala nastavu u školi u Stankovcima, a trenutačno je pohađa 26 učenika u dva kombinirana odjeljenja. Škola je izgrađena u sklopu programa CEB 5, izgradnja je započela 2007. godine, a financiralo ju je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva te je utrošeno nešto više od 4 milijuna kuna.


    Okupljene je pozdravio Boris Miletić, ravnatelj Osnovne škole Petar Zoranić iz Stankovaca koji je istaknuo kako obnovljena Područna škola Vukšić nastavlja dugu tradiciju četverogodišnjeg školovanja u njihovom mjestu.
    Staru školu zapalili agresori

    - Na ovaj trenutak slavlja čekali smo predugo, nakon puno peripetija imamo ovaj predivan objekt. Isplatilo se čekati, dobili smo malu, ali lijepu školu, suvremenu, s potrebnim pratećim sadržajima, centralnim grijanjem i stambenim prostorom. Ovo je zapravo prava ljepotica među školama. Vi roditelji i mještani Vukšića zaslužujete ovakvu školu, budući da je stara zapaljena u vrijeme srbočetničke agresije, kazao je Miletić i pozvao Vukšićane da porade na uređenju školskog dvorišta te poželio učenicima puno igre, smijeha i školskih radosti.

    Branko Kutija, gradonačelnik Benkovca, ponovio je kako je do otvaranja škole prošlo puno vremena te zahvalio mještanima na strpljenju.

    - Sjećam se svojih početaka i svoje škole te koje smo uvjete mi imali. Škole koje se otvaraju imaju sve uvjete kao i škole u urbanim sredinama. Prošle godine otvorili smo nekoliko područnih škola i ostale su nam još škole u Smilčiću i Sv. Filipu i Jakovu. Vidjeli ste da bageri rade i nadam se da neće proći puno vremena te će biti i vode u Vukšiću. Na projektnu dokumentaciju za magistralni vodovod utrošili smo nešto manje od 2 milijuna kuna, a za izgradnju kompletne mreže, od Benkovca preko Lišana do Vukšića, bit će nam potrebno oko 50 milijuna kuna, kazao je Kutija, ističući kako su sredstva osigurana, dok će za mjesnu mrežu trebati osigurati još nekoliko milijuna kuna.

    Ivan Šimunić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Zadarske županije, okupljene je pozdravio uime župana Stipe Zrilića te je rekao kako u povijesti svakog čovjeka i mjesta postoje veliki događaji, a izdvojio je otvaranje crkve i škole.
    Obnovljena 32 školska objekta

    - Škola je obnovljena u sklopu projekta CEB 5 i plaća je država koja ispravlja nepravdu koju ste vi doživjeli 1991. godine, kazao je Šimunić okupljenim mještanima te im čestitao i na 12 prvašića koji su prijavljeni za sljedeću školsku godinu.

    U nastavku je podsjetio kako su u sklopu istog projekta u Zadarskoj županiji izgrađena i obnovljena 32 školska objekta te su još ostale škole u Smilčiću i Sv. Filip i Jakovu. Vrijednost projekta u Zadarskoj županiji je 161 milijun kuna, a završetak se očekuje ove godine.

    Učenici iz Stankovaca i Vukšića su u sklopu kulturno-umjetničkog programa pjevali, plesali i recitirali, dok je kulturno-umjetničko društvo iz Stankovaca izvelo nekoliko pjesama svoga kraja. Školu je blagoslovio župnik fra Jozo Jukić, a ispred Zadarske županije ravnatelju Miletiću uručen je akvarel s grbom županije.

    Četvrtak, 07 Svi 2015 13:53

    Prezentacija u zoni Novi Stankovci

    Načelnici Općine Stankovci Željko Baradić i Općine Poličnik Davor Lončar upoznat će danas predstavnike regionalne razvojne agencije iz Zenice
    i šesnaest općina iz centralne Bosne i Hercegovine kako su se razvijale i dalje razvijaju uspješne industrijske i poslovne zone na sastanku koji će se održati u poslovnoj zoni Novi Stankovci. Baradić i Lončar prenijet će prisutnima svoja iskustva u stvaranju zona i dati im prave savjete za daljnji rad. Njima će se u izlaganju pridružiti direktorica Razvojne agencije Zadarske županije Sanja Peričić.


    - Gosti iz Bosne i Hercegovine dolaze na preporuku međunarodne zajednice, odnosno njemačke agencije koja je ocijenila da su upravo primjeri razvoja poslovnih zona u općini Poličnik i Stankovci najbolji za njihovu edukaciju, rekao je načelnik Općine Stankovci Željko Baradić.

    Današnji susret započinje u 10 sati u zoni Novi Stankovci gdje će prvo Baradić, Lončar i Peričić održati prezentacije. Nakon toga Baradić će zajedno s članovima svog tima povesti u razgledavanje zone, a za kraj posjeta predviđen je odlazak u tvornicu za preradu ribe Ostrea koja zapošljava najveći broj radnika u poslovnoj zoni.

    www.zadarskilist.hr

    Četvrtak, 07 Svi 2015 13:52

    Bošnjaci uče od Općine Stankovci

    Načelnici Općine Stankovci Željko Baradić i Općine Poličnik Davor prenijeli su svoja dugogodišnja iskustva i strategije u stvaranju najuspješnijih zona u Zadarskoj županiji Lončar predstavnicima regionalne razvojne agencije iz Zenice i šesnaest općina iz središnje Bosne i Hercegovine na današnjem susretu održanom u Općini Stankovci. Kako prepoznati pravog investitora, zadržati ga i koliko posla zahtjeva stvaranje industrijsko-poslovne zone, ali što je još važnije sustava koji stvara radna mjesta te zarađuje novac ljudima i općinama, neke su od tema o kojim su govorili Baradić i Lončar.

    - Kada vam u ured dođu investitor koji prvo pita cijenu zemljišta znajte da od njega nema ništa. Onaj koji prvo pita za infrastrukturu, struju, vodu, zemljište i tek na kraju cijenu kvadratnog metra i koliki je komunalni doprinos, na toga možete računati kao ozbiljnog investitora. Mi smo našim investitorima olakšali početak poslovanja. One tvrtke koje se registriraju na području Općine Stankovci plaćale su manji komunalni doprinos, prvu godinu poslovanja smo ih oslobađali plaćanja 75 posto komunalne naknade, drugu pedeset, a treću dvadeset i pet posto, rekao je Baradić i objasnio zašto Općina na čijem se čelu nalazi ulaže toliko u zonu Novi Stankovci:

    - Danas zarađujemo novac od zone i koristimo ga da obrazujemo našu djecu. Na prostoru naše općine ima 320 djece. Obitelj za svako novorođeno dijete dobiva 3.000 kuna. Nije puno, ali mu time poručujemo da smo tu uz njega i da ćemo ga pratiti. Vrtić je svima besplatan, svi dobivaju knjige za osnovnu školu besplatno i svaki student dobiva 800 kuna na račun mjesečno za vrijeme studija. Želimo da ljudi s ovog prostora sutra budu menadžeri u tvornicama koje se nalaze u zoni, a ne pomoćna radna snaga.

    Slična iskustva prenio je i Lončar koji je upozorio prisutne kako je stvaranje zona mukotrpan posao:

    - Nekad se u ovom poslu morate spustiti ispod dostojanstva čovjeka i klečati na koljenima da od države dobijete zemlju kako bi kasnije pomogli njen razvoj. Onaj tko misli da će jedna zona zaživjeti u sto postotnom obimu za pet godina taj neka se ostavi ovoga posla. Da ona radi zaživi u potpunosti treba najmanje pet do deset godina. Nadam se da će nove promjene zakona ubrzati razvoj gospodarstva što nam je na posljetku svima cilj.

    Lončar je dodao kako na prostoru općine Poličnik nalaze tri poslovne zone koje će u budućnosti zapošljavati 3.500 ljudi. Sada se stvaraju preduvjeti za stvaranje stambene zone kako bi ti ljudi imali gdje živjeti.

    Tijekom posjeta općini Stankovci gosti iz središnje Bosne su obišli poslovno-poduzetničku zonu Novi Stankovci i tvornicu za preradu ribe Ostrea. Oni su u Stankovce došli na preporuku međunarodne zajednice, odnosno njemačke agencije koja je ocijenila kako su upravo primjeri razvoja poslovnih zona u općini Poličnik i Stankovci najbolji za njihovu edukaciju.

    - Nadam se da ćemo stečena znanja i prenesena iskustva prenijeti u praksi. Mi smo još uvijek u povoju u odnosu na ono što smo vidjeli ovdje. Primjeri Općine Stankovci i Poličnik su dobri primjeri, oni su nam putokaz na našem putu dalje i daj Bože da i mi ovako uspijemo, rekao je Nikola Milić, pomoćnik načelnika za gospodarstvo Općine Gornji Vakuf - Uskoplje.

    Četvrtak, 07 Svi 2015 13:51

    Obnovljena škola u Stankovcima

    U školi u Stankovcima posljednji se put slavilo prije dugih 45 godina, kada je dobrovoljnim radom žitelja tog kraja izgrađena.Od tada su kroz nju prošle generacije učenika, ali uloženo nije ništa. Sada je zato sa 4,5 milijuna kuna koje je osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja, obnovljeno sve - podovi, namještaj, oprema. Školu trenutno pohađaju 303 učenika. Cilj je, između ostalog i ovakvim ulaganjima, postići da djece bude još više. U to ne sumnja načelnik Općine, Željko Baradić, koji poručuje kako stankovački kraj ima perspektivu i budućnost.

    Zbog radova je zatvoreno cijelo raskrižje, tako da je nemoguće doći do nas. Mnogi ljudi misle da mi više i ne radimo, da smo zatvorili radnje dok radovi ne budu završeni. No istina je drugačija, tu smo, radimo, borimo se ... Ide Valentinovo, mnogi od nas imali su prilike za dodatnu zaradu, no pod ovakvim okolnostima pitanje je što će biti, kaže Radmila Miletić

    Zbog izgradnje glavnog gradskog kolektora visokih zona Zadra već mjesec dana zatvoreno je dvostruko križanje na Meladi, od križanja Puta Bokanjca s Benkovićevom ulicom prema jugu, do križanja s Putem Nina i dalje do križanja sa Zajčevom, Meštrovićevom i Tuđmanovom ulicom.


    Uzaludna peticija

    Zatvaranje prometa u tom dijelu grada najviše osjećaju tamošnje obrtničke radnje kojima je posljednjih mjesec dana drastično pao promet. Zbog smanjenja prometa, kao što je poznato, sedamnaest zadarskih obrtnika prije dvadesetak dana uputilo je peticiju gradonačelniku dr. Zvonimiru Vrančiću, kojom traže izmjenu postojeće regulacije prometa. No peticija nije dala nikakvih rezultata jer su nadležne službe ocijenile da jedino ovakva prometna regulativa omogućava sigurno odvijanje prometa u tom dijelu grada.

    Zadarski obrtnici ne slažu se s takvim stavom, tim više što je zatvaranje prometa na Meladi ozbiljno ugrozilo njihovu egzistenciju. Neki od njih privremeno su zatvorili svoje radnje, primjerice mesnica i pečenjarnica, a oni koji to nisu u mogućnosti, poput cvjećarnice i papirnice ukinuli su drugu smjenu jer jednostavno nemaju posla. Tako sada dio obrtničkih radnji radi samo u jutarnjoj smjeni.

    Obrtnici vjeruju da ovakva situacija neće dugo trajati jer postoje naznake da će kroz nekoliko dana građevinari krenuti s asfaltiranjem jednog dijela raskrižja, što će omogućiti cirkulaciju prometa barem s jedne strane Melade. Radovi na dvostrukom križanju u cijelosti bi trebali biti završeni do sredine ožujka. Probijanja rokova, kako kažu građevinari, ne bi trebalo biti. Njihova uvjerenja su ovoga puta ozbiljna, o čemu svjedoče i slike s terena, odnosno Melade koja je pretvorena u veliko, bučno gradilište gdje radnici i mehanizacija rade od jutra od mraka.

    U trgovini prehrambenih proizvoda na Meladi kažu je dolazak do Melade za kupce gotovo nemoguća misija. Iz tog razloga i ne dolaze u kupovinu. Sve skupa rezultira velikim nezadovoljstvom trgovaca i kupaca, koji unatoč svemu vjeruju da će kroz mjesec dana sve se vratiti na staro.


    Kriza i radovi

    Radmila Miletić, vlasnica cvjećarnice na Meladi, navodi da nije zanemariv broj obrtničkih radnji koje su direktno zakinute zatvaranjem ovog raskrižja. Melada koja je zbog radova odsječena od ostalih dijelova grada, kako ističe Miletić, pretvorena je u zastrašujuću pustoš. Popodne osim očajnih obrtnika na Meladi nikoga nema. Ujutro je situacija tek nešto bolja, no od rijetkih mušterija koje se mogu nabrojiti na prste jedne ruke obrtnici ne mogu živjeti. Daleko je, kako ističe Miletić, sredina ožujka, za kada je najavljeno otvaranje prometa na Meladi.

    - Obrtničke radnje većini od nas jedini su izvor prihoda. Pretvaranjem Melade u gradilište ozbiljno je ugrožena naša egzistencija. Zbog zakašnjele obavijesti o početku radova dovedeni smo u krajnje tešku situaciju jer se nismo na vrijeme stigli pripremiti, odnosno reducirati troškove u prethodnom mjesecu. Poslujemo sa smanjenim prihodima, čak i više od 70 posto, jer ne možemo obrte privremeno zatvoriti. Mjesečni troškovi dolaze na naplatu i teško ćemo ih podmiriti s drastično smanjenim prihodima, ogorčena je Radmila Miletić, koja smatra da se na Meladi trebao ostaviti slobodan jedan prometni pravac kojim bi se moglo doći do radnji.

    Kako nitko u Zadru nije imao sluha za vapaje obrtnike s Melade, njihova igra živaca se nastavlja. Miletić vjeruje da ludilo na Meladi, kako ona naziva ono što se ondje događa, neće potrajati duže nego što je to rokovima predviđeno.

    - Radovi na Meladi su loše organizirati. Danak loše organizacije plaćaju obrtnici koji ionako teško spajaju kraj s krajem u kriznim vremenima. Sada je naša egzistencija ozbiljno ugrožena. Zbog radova je zatvoreno cijelo raskrižje, tako da je nemoguće doći do nas. Mnogi ljudi misle da mi više i ne radimo, da smo zatvorili radnje dok radovi ne budu završeni. No istina je drugačija, tu smo, radimo, borimo se... Ide Valentinovo, mnogi od nas imali su prilike za dodatnu zaradu, no pod ovakvim okolnostima pitanje je što će biti, kaže Radmila Miletić.

    www.zadarskilist.hr

    Četvrtak, 07 Svi 2015 13:41

    Iz New Yorka u Stankovce

    Vraćam se svake godine, ovo mi je četvrti put da dolazim u Stankovce da degustiram vino, specijalno zbog njih. Svake godine uzmem dopust, mjesec dana da bih mogao doći, a kako sam odnedavno u mirovini, sad ću moći i malo duže ostajati, rekao nam je Šime Lucin
    Lucin je načelniku Stankovaca Željku Baradiću darovao kemijsku olovku

    Svake godine u Stankovcima na Vinkovo dolazi i Šime Lucin koji, osim što sudjeluje u ocjenjivanju vina, redovito oduševi i domaćine i njihove goste lijepom pjesmom. Sve to možda i ne bi bilo toliko neobično da gospodin Šime, koji je inače rodom iz Preka, za tu prigodu ne dolazi iz New Yorka.

    - Otišao sam u New York 1986. godine, ne znajući kuda idem. Prije nego sam otišao u New York, bio sam operni pjevač i pjevao sam u bivšoj Jugoslaviji od Zagreba preko Makedonije do Maribora i konačno sam se odlučio krenuti u New York, u nepoznato. U New York sam došao bez papira, bez svega i nisam mogao nastupati u kazalištima i pjevati, jer da bi ušao u kazalište, moraš imati legalne papire, priča nam Šime Lucin svoju životnu priču te nastavlja:

    - Ja sam tako počeo tamo raditi po restoranima. Najprije kao pomoćno osoblje konobara pa konobar, a na koncu sam radio kao šef sale u mnogim restoranima u New Yorku i tu sam dosta naučio i bio u čestoj prigodi gostima pokazivati vina. Znate, gost kad dođe on pita kakva vina ću piti, a prvo ga moraš pitati kakvo jelo će jesti? Je li riba, je li meso i slično. I tako sam naučio raditi s vinima, u dvadeset godina rada u restoranima New Yorka, a prije toga sam dosta naučio kad sam bio u Mariboru u Sloveniji, gdje su također jako dobri vinari, kazao je Lucin, koji s posebnim zadovoljstvom dolazi na manifestaciju Vinkovo, u Stankovce.

    - Vraćam se svake godine, ovo mi je četvrti put da dolazim u Stankovce degustirati vino, specijalno zbog njih. Svake godine uzmem dopust, mjesec dana da bih mogao doći, a kako sam odnedavno u mirovini, sad ću moći i malo duže ostajati, rekao nam je Šime Lucin i dodao:

    - U Stankovcima su ljudi topla srca. Iznenadilo me i kad sam otpjevao lanjske godine malo više pjesama, i 'Santa Luciju' i 'O Sole mio' i 'Bodula', mislio sam da je tu malo pasivni kraj i da ljudi ne razumiju toliko tu klasičnu glazbu. Bio sam jako iznenađen koliko oni shvaćaju tu glazbu i kako su me nagradili, kolikim pljeskom. Vidio sam da ti ljudi možda nisu školovani, ali razumiju puno više i od mnogih koji su školovani, naglasio je Lucin koji redovito prati i razvoj ovdašnje vinske proizvodnje.

    - Iznenadilo me koliko se napredovalo s tim vinima, koliko ljudi znaju o vinima i koliko dobrih, kvalitetnih vina možeš naći u Stankovcima. Nisam zapravo toliko iznenađen, koliko me to veseli. Svake godine kvaliteta je sve bolja i bolja, zaključio je Šime Lucin koji ni dogodine neće propustiti doći u Stankovce.

    Izvor: Zadarski List

    Četvrtak, 07 Svi 2015 13:40

    Stankovci ulaze u novo doba

    Krenuli smo ovaj put u potragu za krajnjom južnom točkom kopnenog dijela Zadarske županije. Suprotno uvriježenim mišljenjima ta se točka ne nalazi uz more, nego malko podalje od njega. Točnije, na području općine Stankovci, važne karike u lancu mjesta i općina sjeverne Dalmacije koja mudrom i dalekovidnom razvojnom politikom taj svoj položaj već sada utvrđuje i proširuje na budućnost. Od davnine poznato kao bogato poljoprivredno i posebice vinorodno područje, znano i kao stankovačko-banjevačko vinogorje, gdje nisu rjetkost i nasadi starohrvatske loze, "prčavca", općina Stankovci je izgradnjom poslovne zone u Crljeniku postavila temelje dinamičnog prosperiteta u vremenima koja dolaze. Upravo na toj, najjužnijoj točki te općine i naše Županije nastaje ovih dana jedan novi, na ovim prostorima još neviđeni projekt kojega je doista teško ocijeniti drugačije negoli čistom peticom. Nakon desetljeća marginalizacije u raznim bivšim jugoslavijama i ratnih iskušenja u nedavnoj prošlosti, općina Stankovci priprema se postati ne samo jedno značajno novo županijsko središte, nego i područje kojem će gravitirati čitav južni prostor Zadarske i sjeverni dio Šibensko-kninske županije.
    Na razmeđu putova Zasad je industrijsko poslovnom zonom Crljenik zahvaćeno dvadeset i osam hektara zemljišta, a u planu je proširenje na još šezdeset i šest hektara. Osamdeset posto kapaciteta zauzimaju proizvodni pogoni od kojih je većina u izgradnji, a neki su već i pred dovršenjem.Na razmeđu putova, u neposrednoj blizini čvora Pirovac, lako dostupno s autoceste ali i cestama iz pravca Zadra, Benkovca, Skradina i Šibenika ili jadranskom turističkom cestom, uzdiže se zona Crljenik. Premda je petak popodne i to onaj prije "dugog" vikenda, ovdje se radi nesmanjenim tempom. U pratnji donačelnika općine Stankovci Davora Klarića obilazimo one objekte na kojima se već na prvi pogled vidi da su pred skorim dovršenjem. Postrojenja "Aluminuma" iz Donjeg Stupnika vjerojatno će među prvima otvoriti svoja vrata iza kojih će nastajati najrazličitiji proizvodi od aluminija. Radnici koji obavljaju završne radove s veseljem poziraju fotoreporteru Filipu. Pravi dokaz da proizvodnja u Hrvatskoj nije nestala i da u novim gospodarstvenim uvjetima i primjeni novih tehnologija ima svoju budućnost, a važan dio te priče odvija se upravo ovdje na južnoj granici Zadarske županije.
    Do Božića proizvodnja Ekonomskim pesimistima dobro bi došao jedan terapijski posjet zoni Crljenik jer preko puta "Aluminiuma" nailazimo na još jednu uspješnu gospodarsku priču. Tu su, također pred samim dovršenjem, smješteni pogoni mješovite hrvatsko-talijanske tvtke "Querzoli Dalmata", specijalizirane za proizvodnju armiranobetonskih konstrukcija. - Ovo je mješovita tvrtka, po pedeset posto vlasništva je u hrvatskoj i talijanskoj strani, a zapošljavat će negdje od dvadeset i pet do trideset ljudi u početku, a kasnije se očekuje još proširenje, kaže nam dipl. ing. Gustav Červar, rukovoditelj gradilišta, najavljujući kako je u prvoj proizvodnoj godini plan proizvesti dvadeset tisuća četvornih metara hala, a proizvodnja bi trebala startati već oko Božića.Poduzetnička priča nastavlja se i s druge strane ceste prema Pirovcu koja prolazi središtem industrijsko-poslovne zone. Na gradilištu srećemo Antu Kovačevića koji je prije trideset godina iz Zadra otišao u Murter i tamo podigao tvrtku "Mehanic-nautic", koja je danas glavni zastupnik vodećih nautičkih proizvođača kao što su "Mercury", "Mercruiser", "Brunswick", kao i lifestyle fitness programa. Ovdje u Crljeniku izrast će tako salon nautičke opreme, opreme za fitness kao i suha marina s 200 vezova. Početak rada planira se za svibanj iduće godine, budući da je hala već izlivena i treba biti postavljena za kojih mjesec dana, kazao nam je direktor Kovačević.
    Odzvonilo nezaposlenosti Jedna od tajni uspjeha zone u Crljeniku je i politika općine koja je išla prvo u komunalno uređenje prostora, a osim toga je i poduzetnicima ponuđena izrazito povoljna cijena od samo jednog eura po kvadratu zemljišta plus petnaest kuna za doprinose.- Mi smo tako odlučili, ako treba i prvo malo da patimo ali da se napravi kako treba, kaže donačelnik Davor Klarić i kako nam se čini ta politika ulaganja i postupne zarade ovdje donosi ploda. Samo u "Ostrei" koja će svoje pogone iz Benkovca preseliti ovamo, već najavljuju potrebu za otvaranjem dvjesto novih radnih mjesta, a sezonskih i dvaput toliko. U svim tvrtkama koje će poslovati u ovoj zoni tražit će se radnici i nezaposlenosti će se, ne samo u općini Stankovci, nego i na cijelom ovom području, prilično stati na kraj.Važno je također reći da ovi iskoraci u suvremene tehnologije i poslovne projekte neće uništiti ovdje odavno postojeću poljoprivrednu proizvodnju. Jedan od objekata u Crljeniku će biti i vinarija, a osim toga, poduzeta su i druga ulaganja u mediteranske kulture.- Područje Velima je jedno od poznatijih vinogradarskih područja, kaže Davor Klarić, a u zadnje vrijeme je dosta učinjeno na sadnji novih sadnica. Samo prošle godine je općina sufinancirala 65.000 sadnica vinove loze, a ubrzano se podižu i maslinici, posebice na području Banjevaca.Po svemu sudeći uzrečica "što južnije to tužnije" ne vrijedi za Zadarsku županiju. Na njenom južnom kraju nalazi se dobar primjer iskorištavanja vlastitih potencijala i dugoročnog planiranja. Samo trenutačna vrijednost investicija iznosi 120 milijuna kuna, a ovo je još početak. Ne treba, dakle, sumnjati da će ovi "motori" iz Crljenika povući naprijed i okolna, također granična županijska područja, koje će naša deep space posada posjetiti nekom drugom zgodom.
    Velim je zavičaj velikana Izvorno područje naseljavanja predstavlja mjesto Velim koje danas ima 143 stanovnika. Podno utvrde u Velimu bilo je glavno naselje koje je, međutim, stradalo tijekom dugotrajnih ratova s Turcima. Nakon protjerivanja Turaka na području današnjih Stankovaca naseljava se pučanstvo uz pomoć franjevaca, a 1757. se tu osniva i rimokatolička župa koja je pripala Skradinskoj biskupiji, a nakon njezinog ukidanja 1828. Šibenskoj, kakvo je stanje i danas. Posebice je zanimljivo što je prema mnogim povijesnim pokazateljima upravo u Velimu rođen i prvi u rimokatoličkog sveca kanonizirani Hrvat - Sv. Nikola Tavelić. On je bio franjevac zaređen u Bribiru te je zajedno s još trojicom redovnika otišao 1384. u Palestinu. Tamo je zajedno s fra Deodatom i fra Petrom iz Narbonnea te fra Stjepanom iz Cunea podnio na vratima Jaffa mučeničku smrt, što je tada odjeknulo u čitavoj Europi. Papa Pavao VI proglasio ga je svetim u Rimu 21. lipnja 1970. U Velimu i danas mještani pokazuju kraj na kojem se livade od davnine zovzu «Taveluše» i uvjereni su da je njihovo mjesto rodni kraj prvog hrvatskog svetca.No tu nije kraj značajnim stanovnicima Velima jer je ovdje rođen i fra Toma Babić (1680. - 1750.) autor latinske gramatike namijenjene hrvatskim đacima, kao i zbirke stihova «Cvit» koja je, uz Kačića, bila najčitanija hrvatska knjiga u osmanestome stoljeću.
    Stankovci - treći put općina Stankovci su bili općina još u kraljevini Jugoslaviji, a isto tako i u bivšoj državi do 1964. godine, kad su je pripojili općini Benkovac. Danas se prostire na 82,3 četvorna kilometra površine i obuhvaća naselja: Banjevci, Bila Vlaka, Budak, Crljenik, Morpolača, Stankovci i Velim. Pučanstvo se kreće oko tri tisuće stanovnika. Područje ove općine bilo je tijekom Domovinskog rata jedina UNPA zona koja je ostala pod nadzorom hrvatskih vlasti.Posebnost Stankovaca je svakako i bogato amatersko i sportsko udruživanje. Tako ovdje djeluje i glazbeno društvo osnovano još 1935. godine, KUD «Vinac», glazbena udruga «Melodija», a nadaleko izvan granica županije su poznati i glazbeni frestivali. Bogat je i sportski život pa djeluju nogometni klub «Croatia», košarkaški klub, motociklistički klub «Stankovci» koji je ovoga ljeta organizirao i veliku motorijadu, kao i Udruga konopaša «Ispaćeni», koji su nezaobilazni sudionici svih ovdašnjih natjecanja u starim i tradicionalnim sportovima. Ne smije se zaboraviti ni ŠRD «Jegulja», jer ovoj općini pripada i dio Vranskoga jezera.- Ovo područje je nekad bilo dosta iseljavano, moguće da je to bilo i planski, jer nije bilo ni tvornice niti ičeg drugog što bi ljude zadržalo pa se išlo ne samo u Zadar, nego i dalje u Rijeku, Zagreb i inozemstvo. Nas je tako dopalo da moramo to ponovno oživiti i ljude vratiti, zaključio je Davor Klarić, a sudeći po onome što smo vidjeli u Stankovicma, Crljeniku i Velimu, ovoj će «trećoj» stankovačkoj općini to poći za rukom.
    www.zadarskilist.hr

    Crno Vino Šime Škaulja iz Nadina i bijelo vino Stanka Čačića iz Stankovaca proglašeni su najboljima na 11. degustaciji ravnokotarskih vina u Stankovcima koja je održana u subotu uoči današnjeg blagdana Sv. Vinka. Na ovogodišnjoj degustaciji ocjenjivalo se četrdeset vina, dvadeset jedno crno i devetnaest bijelih, od Radovina u Zadarskoj županiji do Promine u susjednoj Šibensko-kninskoj županiji.
    Nagrade za bijela vina u Radovin Drugo mjesto u konkurenciji crnih vina pripalo je Marku Duvančiću iz Promine, a treće Petru Strmoti iz Raštana. U konkurenciji bijelih vina drugi je bio Emil Dokoza iz Radovina, a treći Jure Dokoza također iz Radovina. Prva tri nagrađena u obje konkurencije dobili su medalju, diplomu i bačvu zapremnine 300, 200, odnosno 100 litara.- Ovo je najveća vinska manifestacija u Zadarskoj županiji i ovog tipa u Dalmaciji. Zadovoljni smo jer smo potaknuli ljude na podizanje novih nasada. U općini Stankovci u zadnje dvije godine posađeno je 100.000 novih cjepova vinove loze. Nezadovoljni smo, međutim, jer se ljudi teško odlučuju na finalizaciju proizvoda, flaširanje vina. Očito je kako se radi o zahtjevnom i skupom poslu. I tu, međutim, ima pomaka jer će uskoro na ovom području dva vinogradara krenuti s podizanjem vinograda na šumskom zemljištu s ciljem da proizvodu svoje vino, rekao je načelnik Općine Stankovci Željko Baradić.Ovogodišnja degustacija odvijala se po uobičajenoj šabloni. Sve je započelo obilježavanjem početka rezdibe i blagoslova vinograda, ovaj put u vinogradu Mladena Dubravice, nakon čega se događaj preselio u zgradu Općine i Doma kulture.
    Ispaćenima županijski derbi Dok se u Domu kulture i oko njega sviralo, pjevalo, pilo, jelo i promotivno besplatno dijelilo Vigensovo organsko gnojivo, u općinskoj vijećnici dva stručna žirija degustirala su vina. Za to vrijeme na školskom igralištu održalo se natjecanje u potezanju konopa u kojem su sudjelovale momčadi Ispaćeni iz Stankovaca, Zemunik iz Zemunika, Sv. Mihovil iz Dugopolja i Graničar iz Metkovića. Slavila je momčad Sv. Mihovila koja je u svom sastavu imala po jednog 200-kilaša, 170-kilaša, 120-kilaša, tri 140-kilaša i dva 160-kilaša. Drugi su bili Graničari, a treći Ispaćeni koji su do tog mjesta došli pobjedom u županijskom derbiju protiv zadnjih Zemuničana i to pod budnim okom načelnika Baradića.Vrhunac večeri nastupio je u dvadeset sati kada su u prepunoj dvorani Doma kulture proglašeni pobjednici. Na kraju je binu preuzela domaća estradna zvijezda Zoran Jelenković.Degustaciji u Stankovcima prisustvovali su ministar Božidar Kalmeta, saborski zastupnici Nevenka Marinović i Ante Kulušić, dožupan Stipe Zrilić i drugi ugledni gosti. Događaj je organizirala Općina Stankovci koja je bila i pokrovitelj uz Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i Zadarsku županiju.

    Dobri vinogradari, a loši podrumari Na ovogodišnju degustaciju prijavljeno je šezdeset osam vina, od kojih je dvadeset osam otpalo nakon analize provedene u Vinariji Benkovac.- Uzrok tome su visoko hlapljive kiseline što je odraz slabe brige u podrumu. Vino se kasno pretače pa počinje octeno vrijeme, grožđe se prerađuje na visokim temperaturama, neke su od tipičnih grešaka. Briga za vino u podrumu mora biti stalna, a ne povremena, rekao je voditelj Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu Zadarske županije Zdravko Bušić.Inače Bušić je dodao kako su vina na ovogodišnjoj degustaciji kvalitetna i bolja nego na lanjskoj što je bilo i za očekivati nakon kvalitetne berbe.
    Kalmeta: Danas imamo vrhunska vina Svoje viđenje degustacije u Stankovcima i opću ocjenu vina dao je ministar Božidar Kalmeta koji je najavio svoj dolazak na iduće degustacije:- Ovo je sjajna manifestacija koja je rezultirala edukacijom naših ljudi. Današnja vina ravnokotarskih vinara su neprepoznatljiva u odnosu na ona prije petnaest godina. Danas sa sigurnošću možemo reći kako u Ravnim kotarima imamo vrhunskih vina što prije nije bilo moguće.Kalmeta je dodao kako njegovo ministarstvo nije izravno povezano s poljoprivredom, ali izgradnja infrastrukture, cesta do kojih će poljoprivrednici doći do svojih polja, također je važna za njen daljnji razvoj.

    www.zadarskilist.hr

    Zadnje objavljeno

    Transparentnost općinskog proračuna

    Institut za javne financije predstavio je 1. srpnja 2020. godine  rezultate istraživanja transp...

    Javni poziv za općinske nagrade 2020

    Javni poziv za općinske nagrade 2020...

    Javna tribina "Nije mi teško-zajedn…

    U ponedjeljak 29. lipnja 2020. godine u 19 sati u dvorani Doma kulture u Stankovcima održat će se ja...

    Pretežno oblačno

    -1°C

    Stankovci

    Pretežno oblačno

    Vlažnost: 68%

    Vjetar: 19.31 km/h

    RADNO VRIJEME: 7,00 - 15,00 sati

    RAD SA STRANKAMA:  8,00 - 14,00 sati

    DNEVNI ODMOR: 10,00 - 10,30 sati

    © 2015 Your Company. All Rights Reserved. Designed By JoomShaper

    IZJAVA O ZAŠTITI PRIVATNOSTI I SIGURNOSTI OSOBNIH PODATAKA