Menu

http://www.stankovci.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/Untitled-2gk-is-656.jpglink

Content

Stankovci ulaze u novo doba

Krenuli smo ovaj put u potragu za krajnjom južnom točkom kopnenog dijela Zadarske županije. Suprotno uvriježenim mišljenjima ta se točka ne nalazi uz more, nego malko podalje od njega. Točnije, na području općine Stankovci, važne karike u lancu mjesta i općina sjeverne Dalmacije koja mudrom i dalekovidnom razvojnom politikom taj svoj položaj već sada utvrđuje i proširuje na budućnost. Od davnine poznato kao bogato poljoprivredno i posebice vinorodno područje, znano i kao stankovačko-banjevačko vinogorje, gdje nisu rjetkost i nasadi starohrvatske loze, "prčavca", općina Stankovci je izgradnjom poslovne zone u Crljeniku postavila temelje dinamičnog prosperiteta u vremenima koja dolaze. Upravo na toj, najjužnijoj točki te općine i naše Županije nastaje ovih dana jedan novi, na ovim prostorima još neviđeni projekt kojega je doista teško ocijeniti drugačije negoli čistom peticom. Nakon desetljeća marginalizacije u raznim bivšim jugoslavijama i ratnih iskušenja u nedavnoj prošlosti, općina Stankovci priprema se postati ne samo jedno značajno novo županijsko središte, nego i područje kojem će gravitirati čitav južni prostor Zadarske i sjeverni dio Šibensko-kninske županije.
Na razmeđu putova Zasad je industrijsko poslovnom zonom Crljenik zahvaćeno dvadeset i osam hektara zemljišta, a u planu je proširenje na još šezdeset i šest hektara. Osamdeset posto kapaciteta zauzimaju proizvodni pogoni od kojih je većina u izgradnji, a neki su već i pred dovršenjem.Na razmeđu putova, u neposrednoj blizini čvora Pirovac, lako dostupno s autoceste ali i cestama iz pravca Zadra, Benkovca, Skradina i Šibenika ili jadranskom turističkom cestom, uzdiže se zona Crljenik. Premda je petak popodne i to onaj prije "dugog" vikenda, ovdje se radi nesmanjenim tempom. U pratnji donačelnika općine Stankovci Davora Klarića obilazimo one objekte na kojima se već na prvi pogled vidi da su pred skorim dovršenjem. Postrojenja "Aluminuma" iz Donjeg Stupnika vjerojatno će među prvima otvoriti svoja vrata iza kojih će nastajati najrazličitiji proizvodi od aluminija. Radnici koji obavljaju završne radove s veseljem poziraju fotoreporteru Filipu. Pravi dokaz da proizvodnja u Hrvatskoj nije nestala i da u novim gospodarstvenim uvjetima i primjeni novih tehnologija ima svoju budućnost, a važan dio te priče odvija se upravo ovdje na južnoj granici Zadarske županije.
Do Božića proizvodnja Ekonomskim pesimistima dobro bi došao jedan terapijski posjet zoni Crljenik jer preko puta "Aluminiuma" nailazimo na još jednu uspješnu gospodarsku priču. Tu su, također pred samim dovršenjem, smješteni pogoni mješovite hrvatsko-talijanske tvtke "Querzoli Dalmata", specijalizirane za proizvodnju armiranobetonskih konstrukcija. - Ovo je mješovita tvrtka, po pedeset posto vlasništva je u hrvatskoj i talijanskoj strani, a zapošljavat će negdje od dvadeset i pet do trideset ljudi u početku, a kasnije se očekuje još proširenje, kaže nam dipl. ing. Gustav Červar, rukovoditelj gradilišta, najavljujući kako je u prvoj proizvodnoj godini plan proizvesti dvadeset tisuća četvornih metara hala, a proizvodnja bi trebala startati već oko Božića.Poduzetnička priča nastavlja se i s druge strane ceste prema Pirovcu koja prolazi središtem industrijsko-poslovne zone. Na gradilištu srećemo Antu Kovačevića koji je prije trideset godina iz Zadra otišao u Murter i tamo podigao tvrtku "Mehanic-nautic", koja je danas glavni zastupnik vodećih nautičkih proizvođača kao što su "Mercury", "Mercruiser", "Brunswick", kao i lifestyle fitness programa. Ovdje u Crljeniku izrast će tako salon nautičke opreme, opreme za fitness kao i suha marina s 200 vezova. Početak rada planira se za svibanj iduće godine, budući da je hala već izlivena i treba biti postavljena za kojih mjesec dana, kazao nam je direktor Kovačević.
Odzvonilo nezaposlenosti Jedna od tajni uspjeha zone u Crljeniku je i politika općine koja je išla prvo u komunalno uređenje prostora, a osim toga je i poduzetnicima ponuđena izrazito povoljna cijena od samo jednog eura po kvadratu zemljišta plus petnaest kuna za doprinose.- Mi smo tako odlučili, ako treba i prvo malo da patimo ali da se napravi kako treba, kaže donačelnik Davor Klarić i kako nam se čini ta politika ulaganja i postupne zarade ovdje donosi ploda. Samo u "Ostrei" koja će svoje pogone iz Benkovca preseliti ovamo, već najavljuju potrebu za otvaranjem dvjesto novih radnih mjesta, a sezonskih i dvaput toliko. U svim tvrtkama koje će poslovati u ovoj zoni tražit će se radnici i nezaposlenosti će se, ne samo u općini Stankovci, nego i na cijelom ovom području, prilično stati na kraj.Važno je također reći da ovi iskoraci u suvremene tehnologije i poslovne projekte neće uništiti ovdje odavno postojeću poljoprivrednu proizvodnju. Jedan od objekata u Crljeniku će biti i vinarija, a osim toga, poduzeta su i druga ulaganja u mediteranske kulture.- Područje Velima je jedno od poznatijih vinogradarskih područja, kaže Davor Klarić, a u zadnje vrijeme je dosta učinjeno na sadnji novih sadnica. Samo prošle godine je općina sufinancirala 65.000 sadnica vinove loze, a ubrzano se podižu i maslinici, posebice na području Banjevaca.Po svemu sudeći uzrečica "što južnije to tužnije" ne vrijedi za Zadarsku županiju. Na njenom južnom kraju nalazi se dobar primjer iskorištavanja vlastitih potencijala i dugoročnog planiranja. Samo trenutačna vrijednost investicija iznosi 120 milijuna kuna, a ovo je još početak. Ne treba, dakle, sumnjati da će ovi "motori" iz Crljenika povući naprijed i okolna, također granična županijska područja, koje će naša deep space posada posjetiti nekom drugom zgodom.
Velim je zavičaj velikana Izvorno područje naseljavanja predstavlja mjesto Velim koje danas ima 143 stanovnika. Podno utvrde u Velimu bilo je glavno naselje koje je, međutim, stradalo tijekom dugotrajnih ratova s Turcima. Nakon protjerivanja Turaka na području današnjih Stankovaca naseljava se pučanstvo uz pomoć franjevaca, a 1757. se tu osniva i rimokatolička župa koja je pripala Skradinskoj biskupiji, a nakon njezinog ukidanja 1828. Šibenskoj, kakvo je stanje i danas. Posebice je zanimljivo što je prema mnogim povijesnim pokazateljima upravo u Velimu rođen i prvi u rimokatoličkog sveca kanonizirani Hrvat - Sv. Nikola Tavelić. On je bio franjevac zaređen u Bribiru te je zajedno s još trojicom redovnika otišao 1384. u Palestinu. Tamo je zajedno s fra Deodatom i fra Petrom iz Narbonnea te fra Stjepanom iz Cunea podnio na vratima Jaffa mučeničku smrt, što je tada odjeknulo u čitavoj Europi. Papa Pavao VI proglasio ga je svetim u Rimu 21. lipnja 1970. U Velimu i danas mještani pokazuju kraj na kojem se livade od davnine zovzu «Taveluše» i uvjereni su da je njihovo mjesto rodni kraj prvog hrvatskog svetca.No tu nije kraj značajnim stanovnicima Velima jer je ovdje rođen i fra Toma Babić (1680. - 1750.) autor latinske gramatike namijenjene hrvatskim đacima, kao i zbirke stihova «Cvit» koja je, uz Kačića, bila najčitanija hrvatska knjiga u osmanestome stoljeću.
Stankovci - treći put općina Stankovci su bili općina još u kraljevini Jugoslaviji, a isto tako i u bivšoj državi do 1964. godine, kad su je pripojili općini Benkovac. Danas se prostire na 82,3 četvorna kilometra površine i obuhvaća naselja: Banjevci, Bila Vlaka, Budak, Crljenik, Morpolača, Stankovci i Velim. Pučanstvo se kreće oko tri tisuće stanovnika. Područje ove općine bilo je tijekom Domovinskog rata jedina UNPA zona koja je ostala pod nadzorom hrvatskih vlasti.Posebnost Stankovaca je svakako i bogato amatersko i sportsko udruživanje. Tako ovdje djeluje i glazbeno društvo osnovano još 1935. godine, KUD «Vinac», glazbena udruga «Melodija», a nadaleko izvan granica županije su poznati i glazbeni frestivali. Bogat je i sportski život pa djeluju nogometni klub «Croatia», košarkaški klub, motociklistički klub «Stankovci» koji je ovoga ljeta organizirao i veliku motorijadu, kao i Udruga konopaša «Ispaćeni», koji su nezaobilazni sudionici svih ovdašnjih natjecanja u starim i tradicionalnim sportovima. Ne smije se zaboraviti ni ŠRD «Jegulja», jer ovoj općini pripada i dio Vranskoga jezera.- Ovo područje je nekad bilo dosta iseljavano, moguće da je to bilo i planski, jer nije bilo ni tvornice niti ičeg drugog što bi ljude zadržalo pa se išlo ne samo u Zadar, nego i dalje u Rijeku, Zagreb i inozemstvo. Nas je tako dopalo da moramo to ponovno oživiti i ljude vratiti, zaključio je Davor Klarić, a sudeći po onome što smo vidjeli u Stankovicma, Crljeniku i Velimu, ovoj će «trećoj» stankovačkoj općini to poći za rukom.
www.zadarskilist.hr



Kontakti

Email:
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
Telefoni: 
023/380-141; 023/380-441; 023/380-607


RADNO VRIJEME: 7,00 - 15,00 sati
RAD SA STRANKAMA:  8,00 - 14,00 sati svakodnevno
DNEVNI ODMOR: 10,00 - 10,30 sati

ADRESA: Stankovci 230, 23422 Stankovci